Pojačavanje memorije: Jednokratna vježba učinkovita kao i 12-tjedni trening
Istraživači su dobro svjesni blagodati koje vježbanje donosi umu i tijelu. Ali koliko dugo traju ti pozitivni učinci, posebno kada je mozak u pitanju? I koliko često trebamo vježbati?
Mnoštvo nedavnih istraživanja pokazalo je da vježbanje može donijeti impresivnu količinu koristi za zdravlje i dobrobit.
Na primjer, prikupljanje dokaza sugerira da vježbanje može pomoći u ublažavanju depresije i održavanju metaboličkog zdravlja i zdravlja mozga.
Pozitivni učinci vježbanja na potonje, posebno na pamćenje i druge kognitivne sposobnosti, od posebnog su interesa za istraživače koji se usredotočuju na sprečavanje dobnog i kliničkog propadanja kognitivnih sposobnosti.
Neka od glavnih pitanja koja postavljaju istraživači su: Koliko vježbe treba čovjeku da bi poboljšalo zdravlje mozga i koliko dugo traju ti pozitivni učinci? I, preciznije: Koji su učinci vježbanja na kognitivne sposobnosti starijih ljudi?
Ovo su neka od pitanja kojima se nedavno bavila nova studija sa Sveučilišta Iowa. Nalazi istraživanja, predstavljeni u Medicina i znanost u sportu i vježbanju, donose nam bolje razumijevanje načina na koje vježbanje može pomoći u održavanju uma oštrim.
Potencijal za trenutne pogodnosti
Za prvi dio trenutne studije, istraživači su željeli otkriti kako je jedan nalet vježbanja utjecao na radno pamćenje kod starijih odraslih osoba. Radna memorija oblik je kratkotrajne memorije koja igra ključnu ulogu u procesima donošenja odluka.
Tim je regrutirao 34 zdrava sudionika, u dobi od 60–80 godina, koji su izvijestili da nisu redovito vježbali. Istraživači su tražili od ovih sudionika da vježbaju koristeći sobni bicikl u dvije sesije.
U prvoj sesiji vježba je bila lagana, ali u drugoj zahtjevnija i napornija. U svakoj sesiji sudionici su pedalirali 20 minuta.
Prije i nakon svake sesije, svaki je sudionik bio podvrgnut magnetnoj rezonanci koja je pokazala aktivnost mozga u regijama povezanim s procesima radne memorije. Sudionici su također napravili testove pamćenja.
Test je uključivao gledanje slika osam lica koja su se izmjenjivala, poput flash kartica, svake 3 sekunde. Sudionici su morali prepoznati kad se lice koje su trenutno gledali pojavilo ranije dvije "karte".
Rezultati su bili mješoviti. Nakon samo jednog vježbanja, neki od sudionika iskusili su bolju moždanu povezanost između tri regije - medijalnog sljepoočnog režnja, parijetalnog korteksa i prefrontalnog korteksa - koji su svi povezani s pohranom i pronalaženjem memorije.
Sudionici s povećanom povezanošću između ovih područja također su bolje prošli na testu radne memorije. Međutim, bilo je i sudionika čija radna memorija nije imala puno koristi ni od jednog napada.
Znanstvenici su također primijetili da su osobe kojima se povezivanje mozga povećalo nakon jednog napada, koristi od njih trajale samo kratko.
Ali nalazi iz ovog dijela studije također ukazuju na to da pozitivan utjecaj vježbanja na mozak može biti neposredan.
"Blagodati mogu biti puno brže nego što ljudi misle", kaže koautorica studije Michelle Voss, docentica, docentica na odsjeku za psihološke i moždane znanosti na Sveučilištu Iowa.
„Nada se da će mnogi ljudi tako nastaviti, jer su te koristi za mozak privremene. Razumijevanje koliko točno traju dobrobiti nakon jedne sesije i zašto neki imaju veću korist od drugih, uzbudljivi su pravci za buduća istraživanja ”, napominje ona.
Dobivanje blagodati 'iz dana u dan'
Zatim su istraživači tražili od sudionika da prođu 12-tjedni program aerobnog treninga. Svaka sesija uključivala je 50 minuta vježbanja u nepokretnom biciklu, a događale su se tri puta tjedno.
Tim je također podijelio sudionike u dvije skupine: Jedna skupina dobila je upute za pedaliranje umjerenim intenzitetom, dok je druga sudjelovala u lakšim vježbama, s pedalama koje su se automatski okretale. Volonteri su još jednom prošli magnetsku rezonancu i testove pamćenja na početku i na kraju 12-tjednog razdoblja.
Na kraju ispitivanja, istraživači su otkrili da je većina sudionika iz obje ove skupine pokazala poboljšanu moždanu povezanost i bolje performanse na testu radne memorije. Međutim, koristi nakon 12-tjednog programa treninga nisu bile veće nego nakon jednog dijela vježbanja.
"Rezultat da jedna seansa aerobnih vježbi oponaša učinke 12-tjednog treninga [...] ima važne implikacije, kako praktične tako i teoretske", pišu istraživači u svom studijskom radu.
"Jedna od implikacija ove studije je: Mogli biste razmišljati o blagodatima iz dana u dan", napominje Voss. Redovito vježbanje, objašnjava ona, moglo bi značiti korist od istog jačanja mozga svaki put kad smo fizički aktivni.
"Što se tiče promjena ponašanja i kognitivnih koristi od tjelesne aktivnosti, možete reći:" Danas ću samo biti aktivan. Dobit ću korist. ’Dakle, ne trebate o tome razmišljati kao da ćete trenirati za maraton kako biste postigli nekakav optimalni vrhunac performansi. Jednostavno biste mogli raditi na tome iz dana u dan da biste stekli te pogodnosti. "
Michelle Voss, dr. Sc.
Studija se, međutim, suočava s određenim ograničenjima, kako priznaju njezini autori. Usredotočio se na malu, homogenu skupinu ljudi čiji su mozak i tijelo bili zdravi.
Za sada, Voss i tim imaju za cilj naučiti više o načinu na koji vježbanje utječe na kognitivne sposobnosti tijekom dugog razdoblja. Trenutno rade na većem, petogodišnjem pokusu.
