ŠTO JE KATASTROFIRANJE? 6 NAČINA DA ZAUSTAVITE KATASTROFALNO RAZMIŠLJANJE - DEPRESIJA

Kako zaustaviti katastrofiranje

Katastrofiranje je način razmišljanja koji se naziva ‘kognitivno iskrivljenje.’ Osoba koja se katastrofira obično vidi nepovoljan ishod događaja, a zatim odluči da će, ako se taj ishod dogodi, rezultati biti katastrofa.

Evo nekoliko primjera katastrofiranja:

"Ako padnem na ovom testu, nikada neću proći školu i bit ću totalni neuspjeh u životu."
"Ako se brzo ne oporavim od ovog postupka, nikad mi neće biti bolje i bit ću onemogućen cijeli život."
"Ako me partner napusti, nikad više neću naći nikoga i nikada više neću biti sretan."

Liječnici također nazivaju katastrofiranje "povećavanjem", jer osoba čini da se situacija čini puno gorom, zastrašujućom ili ozbiljnijom nego što jest.

Katastrofiranje kod nekih pojedinaca može dovesti do depresije. Srećom, postoji nekoliko metoda za rješavanje stanja i izbjegavanje katastrofe.

Brze činjenice o katastrofiranju:

Katastrofiranje može biti rezultat ili uzrok tjeskobe.
Svaka osoba s vremena na vrijeme ima tendenciju katastrofe.
Stručnjak za mentalno zdravlje može pomoći u rješavanju katastrofalnih razmišljanja.

Uzroci

Katastrofiranje je uvjerenje da je nešto daleko gore nego što zapravo jest.

Iako postoji nekoliko potencijalnih uzroka i čimbenika koji katastrofiraju, većina spada u jednu od tri kategorije. Ovi su:

Dvosmislenost

Dvosmislenost ili nejasnoće mogu otvoriti čovjeka za katastrofalno razmišljanje.

Primjer bi bio primanje SMS poruke od prijatelja ili partnera koja glasi: "Moramo razgovarati."

Ova nejasna poruka može biti nešto pozitivno ili negativno, ali osoba ne može znati koja je od njih samo pomoću informacija koje ima. Tako će možda početi zamišljati najgore vijesti.

Vrijednost

Odnosi i situacije koje osoba ima visoku vrijednost mogu rezultirati tendencijom katastrofiranja. Kada je nešto posebno važno za osobu, koncept gubitka ili poteškoće može biti teže riješiti.

Primjer bi bio prijava za posao koji osoba želi. Možda će početi zamišljati veliko razočaranje, tjeskobu i depresiju koje će iskusiti ako ne dobiju posao prije nego što organizacija uopće donese bilo kakvu odluku.

Strah

Strah, posebno iracionalni strah, igra veliku ulogu u katastrofiranju. Ako se osoba boji odlaska liječniku, mogla bi početi razmišljati o svim lošim stvarima koje bi joj liječnik mogao reći, čak i ako ide samo na pregled.

Osoba također može doživjeti katastrofiranje vezano za zdravstveno stanje ili prošli događaj u svom životu.

Da biste pomogli podržati mentalnu dobrobit vas i vaših najmilijih u ovom teškom vremenu, posjetite naše posvećeno središte kako biste otkrili više informacija potkrijepljenih istraživanjem.

Povezana psihijatrijska stanja

Anksioznost je usko povezana s katastrofiranjem. Anksioznost je stanje u kojem osoba doživljava pojačani strah i zaokupljenost okolnostima. Primjeri bi mogli biti zabrinjavajući zbog velikog testa ili strah od noćnog hodanja sam.

Razlika između katastrofiranja i tjeskobe

Primarna razlika između tjeskobe i katastrofiranja je u tome što tjeskoba može igrati korisnu ulogu u čovjekovu životu.Na primjer, tjeskoba može biti pozitivna emocija jer može pomoći osobi da se zaštiti prema sebi. Međutim, katastrofiranje obično nema nikakve koristi.

Imati ove katastrofalne misli može ispuniti čovjekov um nepotrebnim emocijama koje oduzimaju vrijeme i razmišljanja daleko od stvarnosti situacije. Iako i tjeskoba i katastrofiranje mogu biti štetni, anksioznost može biti korisna u nekim okolnostima.

Veza s depresijom

Depresija ili dugotrajni osjećaji bespomoćnosti i tuge također su povezani s katastrofiranjem. Kad osoba doživi dugotrajni osjećaj beznađa, može se katastrofirati i zamisliti da će se dogoditi najgore.

Katastrofiranje boli

Osim stanja mentalnog zdravlja, poput anksioznosti i depresije, neki ljudi mogu se katastrofirati zbog osjećaja boli. "Katastrofiranje boli" je kada osoba opsjedne i brine se zbog boli, osjeća se bespomoćno kad doživi bol i nije u stanju zanemariti brige ili misli o bolu.

Prema članku u časopisu Stručni pregled neuroterapeutike, katastrofiranje zbog boli povezano je s porastom upotrebe opojnih droga, ocjenom boli nakon kirurškog zahvata ili depresijom nakon operacije. Iako se niti jedna osoba ne raduje posthirurškoj boli ili boli nakon ozljede, iracionalan strah ili pristup mogu otežati oporavak.

Medicinski tretmani

SSRI se često prepisuju za brojne anksiozne poremećaje.

Većina ljudi ponekad doživi strah i zabrinutost.

Međutim, ako se osoba neprestano boji najgoreg ili čuje od svojih prijatelja i obitelji da razmišlja na taj način, možda će trebati riješiti svoje katastrofalno razmišljanje.

Ako osoba ima osnovno zdravstveno stanje, poput depresije, liječnik joj može propisati lijekove protiv depresije.

Primjeri toga uključuju:

Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI-i): Primjeri uključuju fluoksetin (Prozac) i paroksetin (Paxil). Ovi lijekovi povećavaju količinu neurotransmitera serotonina u mozgu. Oni su često prva linija liječenja za osobe s depresijom, ali mogu se propisati i za razne anksiozne poremećaje.
Inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i norepinefrina (SNRI): Primjeri toga uključuju duloksetin (Cymbalta) i venlafaksin (Effexor). Ovi lijekovi povećavaju količinu serotonina, kao i noradrenalina u mozgu.
Triciklični antidepresivi (TCA-ovi): Ovi lijekovi uključuju amitriptilin i nortriptilin (Pamelor). Liječnici danas vrlo često ne propisuju TCA zbog njihovih nepoželjnih nuspojava.
Atipični antidepresivi: Ovi se lijekovi ne uklapaju u određenu kategoriju s obzirom na to kako djeluju. Primjeri uključuju bupropion (Wellbutrin, Aplenzin) i trazodon.

Ponekad liječnik u početku može propisati jednu vrstu lijeka koja možda neće biti učinkovita u smanjenju depresije i katastrofiziranja. U tom slučaju liječnik može propisati drugi lijek.

Šest savjeta za upravljanje katastrofalnim razmišljanjem

Izgovaranje naglas „stani“ naglas ili u njegovoj glavi može pomoći osobi da upravlja katastrofalnim mislima.

Stručnjaci za mentalno zdravlje često koriste tehnike poznate kao kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) kako bi pomogli osobi da riješi svoje katastrofalno razmišljanje.

Te tehnike zahtijevaju od osobe da bude svjesna da doživljava katastrofalno razmišljanje, prepozna svoje postupke i pokuša zaustaviti i ispraviti svoje iracionalno razmišljanje.

Šest savjeta kako to postići uključuju pamćenje i korištenje sljedećih tehnika. Oni mogu pomoći u upravljanju stanjem:

Priznavanje da se događaju neugodne stvari: Život je pun izazova, ali i dobrih i loših dana. To što je jedan dan loš ne znači da će svi dani biti loši.
Prepoznavanje kada su misli iracionalne: katastrofiranje često slijedi zaseban obrazac. Osoba će započeti s mišlju, poput "Danas me boli". Zatim će misao proširiti s brigom i tjeskobom, poput: "Bol će se samo pogoršavati" ili "Ovo boli znači da nikad neću biti bolji." Kad osoba nauči prepoznati te misli, bolje je opremljena za rukovanje njima.
Reći "stani!": Da bi zaustavio ponavljajuće, katastrofalne misli, osoba će možda morati naglas ili u glavi reći "stani!" ili "nema više!" Te riječi mogu zadržati tok misli i pomoći osobi da promijeni tok svog razmišljanja.
Razmišljanje o drugom ishodu: Umjesto da razmišljate o negativnom ishodu, razmislite o pozitivnom ili čak manje negativnom izboru.
Nuditi pozitivne afirmacije: Kada je riječ o katastrofalnom razmišljanju, osoba mora vjerovati u sebe i da može prevladati svoju sklonost strahu od najgoreg. Možda će željeti svakodnevno ponavljati pozitivnu afirmaciju.
Vježbanje izvrsne brige o sebi: Katastrofalne misli vjerojatnije će je zavladati kad je osoba umorna i pod stresom. Ako se dovoljno odmorite i bavite se tehnikama za ublažavanje stresa, poput vježbanja, meditacije i vođenja dnevnika, sve to može pomoći čovjeku da se osjeća bolje.