Vaši crijevni mikrobi mogu potaknuti liječenje melanoma
Pravilna ravnoteža između dobrih i loših mikroba u crijevima može poboljšati vjerojatnost da imunoterapija uspješno liječi melanom, koji je najagresivniji i najopasniji oblik raka kože.
To je zaključak do kojeg su došli istraživači sa Sveučilišta u Chicagu, IL, nakon što su pronašli mnogo više razine specifičnih bakterija u uzorcima stolice ljudi s melanomom koji su reagirali na imunoterapiju, u usporedbi s onima koji nisu reagirali na liječenje.
Među "dobrim" crijevnim bakterijama za koje je tim utvrdio da ih ima u izobilju kod onih osoba koje su reagirale na imunoterapiju "PD-1 blokada" bile su Enterococcus faecium, Bifidobacterium longum, i Collinsella aerofaciens.
Znanstvenici su otkrili da se čini da povećana razina ovih sojeva bakterija u crijevima povećava prodor T stanica imunološkog sustava u mikrookolinu tumora i pojačava njihovu sposobnost ubijanja stanica karcinoma.
U časopisu Znanost, primjećuju kako su ljudi koji nisu reagirali na imunoterapiju imali i "neravnotežu u sastavu crijevne flore, koja je korelirala s oštećenom aktivnošću imunoloških stanica."
'Veza je dovoljno jaka da bude uzročna'
Profesor Thomas Gajewski, koji je vodio studiju, kaže da je veza između specifičnih crijevnih bakterija i kliničkog odgovora na imunoterapiju bila toliko jaka da ukazuje na "uzročno-posljedičnu vezu".
"Specifične bakterije očito doprinose poboljšanju antitumorskog imuniteta kod pacijenata", objašnjava i dodaje: "Mikrobiota crijeva ima dublji učinak nego što smo ranije zamišljali."
Melanom je vrsta raka kože koja započinje u melanocitima, koji su vrsta stanice koja se nalazi u epidermi ili vanjskom sloju kože.
Melanom je mnogo agresivniji od većine ostalih karcinoma kože i ima tendenciju širenja u druga tkiva ili metastaziranje, ako se ne pronađe rano. Iako na melanom otpada samo 2 posto svih slučajeva, on najviše uzrokuje smrt od raka kože.
Procjene sugeriraju da je 87.110 ljudi u Sjedinjenim Državama otkrilo da je imalo melanom u 2017. godini, što čini 5,2 posto svih novih slučajeva raka. Velika većina (92 posto) oboljelih od melanoma preživi 5 godina ili duže nakon dijagnoze.
Rak se krije od imunološkog sustava
Imunoterapija je relativno nov pristup liječenju raka, a cilj joj je deblokirati ili pojačati prirodnu sposobnost imunološkog sustava da pronađe i ubije stanice raka.
Rak nastaje kad normalne stanice ne rade pravilno, a zatim počnu rasti izvan kontrole. U slučaju melanoma, okidač može biti oštećenje stanične DNA uzrokovano izlaganjem ultraljubičastom (UV) zračenju. Smatra se da oko 65 posto slučajeva melanoma proizlazi iz izlaganja UV zračenju.
Tijelo ima ugrađene mehanizme za rješavanje neispravnih stanica. Jedna od njih je da neispravne stanice prikazuju signale koje pokupi patroliranje stanica imunološkog sustava, koje zatim ciljaju i eliminiraju skitničke stanice.
No, to ne znači kraj priče, jer je imunološki sustav također povezan s mehanizmima koji se nazivaju putevi imunološke kontrolne točke, koji zaustavljaju prejak odgovor i uzrokuju kolateralnu štetu normalnim stanicama.
Međutim, stanice raka sposobne su iskoristiti ove puteve imunološke kontrolne točke kako bi spriječile imunološki sustav da ih vidi. Ali jedan pristup, nazvan anti-PD-1 imunoterapija, ima za cilj blokiranje sposobnosti stanica karcinoma da koriste jedan od puteva imunološke kontrolne točke.
Imunoterapija ne djeluje svima
Međutim, kako istraživači primjećuju u svom radu, unatoč svom "velikom utjecaju na liječenje raka", imunoterapija anti-PD-1 "koristila je samo podskupini pacijenata".
U prethodnom radu na miševima, prof. Gajewski i njegov tim već su utvrdili da postoji veza između specifičnih crijevnih bakterija i snage imunoterapije.
Za novo istraživanje znanstvenici su testirali uzorke stolice od 42 osobe prije nego što su podvrgnuti imunoterapiji zbog metastatskog melanoma. Koristili su tri različite metode za analizu i identifikaciju crijevnih mikroba u uzorcima stolice.
Većina bolesnika liječena je lijekovima protiv PD-1, kao što su nivolumab ili pembrolizumab. Preostali pacijenti liječeni su srodnim lijekom nazvanim ipilimumab, koji je anti-CTLA4.
Rezultati su pokazali da su pacijenti koji su odgovorili na njihovu imunoterapiju imali više razina osam vrsta bakterija - "dobrih" bakterija - u stolici.
Također, ljudi koji nisu reagirali na liječenje imali su više razine dvije vrste bakterija - "loših" bakterija. Oni koji su imali veći omjer dobrih i loših bakterija, svi su reagirali na liječenje, a tumori su im se smanjili.
Dobre crijevne bakterije pojačale su imunoterapiju
Zatim su istraživači proveli eksperiment u kojem su prenijeli crijevne bakterije s pacijenata u crijeva miševa bez klica, a zatim transplantirali tumore melanoma u miševe dva tjedna kasnije.
Tumori su sporije rasli u dva od tri miša koji su primili crijevne bakterije od ljudi koji su reagirali na imunoterapiju.
U tri miša koji su primili crijevne bakterije od pacijenata koji nisu reagirali, samo je jedan od njih pokazao znakove usporenog rasta tumora, dok su druga dva imala brzo rastuće tumore.
Uz to, tim je otkrio da je liječenje anti-PD-1 djelovalo samo na miševima koji su primili crijevne bakterije od pacijenata koji su reagirali.
Istraživači već napreduju s radom. Oni sada žele testirati mogu li probiotici pojačati imunoterapiju ili ne, te planiraju kliničko ispitivanje pomoću Bifidobakterije.
Također žele izraditi duži popis crijevnih bakterija koje pomažu i sprječavaju oboljele od raka i utvrditi kako mikrobi komuniciraju sa sposobnošću imunološkog sustava da kontrolira rak.
„Naši rezultati snažno sugeriraju da je mikrobiota glavni čimbenik, čuvar imunološkog odgovora na tumor. Bez mikrobne potpore, imunološki odgovor jednostavno nikad ne krene. "
Prof. Thomas Gajewski
