Zašto pažljivo disanje održava vaš mozak zdravim i mladim
Jogiji, nejogi, dugotrajni meditatori i kratkotrajni ‘šašavi’ složit će se da meditacija poboljšava fokus. Ali, do sada nijedna studija nije pokazala kako disanje utječe na pažnju u mozgu. Novo istraživanje istražuje neurofiziološke učinke kontroliranog disanja.
U posljednje vrijeme sve je više studija potvrdilo da joga i pažnja pomažu mozgu koliko i tijelu.
Dokazano je da samo 25 minuta joge ili pažljivosti poboljšava rad mozga i podiže razinu energije, na primjer.
Joga vas može učiniti otpornijima na stres, a neka su istraživanja čak pronašla molekularno objašnjenje za to; bavljenje jogom ili pažnjom može smanjiti genetske promjene koje dovode do stresa.
Kao izvrsna pogodnost uz sve gore navedene prednosti, meditacija može biti rješenje i za starosno kognitivno opadanje.
Nedavno istraživanje sugeriralo je da praksa može dugoročno održati naš mozak zdravim i mladenačkim - no nalazi su samo promatrani, pa studija nije mogla objasniti uzročnost.
Međutim, nova istraživanja mogu nam pomoći da razumijemo „zašto“ i „kako“. Neke neurofiziološke reakcije koje se javljaju kao rezultat meditacijskih praksi usredotočenih na disanje iznose se na vidjelo u novoj studiji koju je vodio Michael Melnychuk, dr. Sc. istraživač na Trinity College Institute of Neuroscience u Dublinu u Irskoj.
U radu - koji je objavljen u časopisu Psihofiziologija - Melnychuk i njegovi kolege pokazuju kako kontrolirano disanje utječe na razinu neurotransmitera nazvanog noradrenalin, "hormon stresa" koji može uzrokovati brže kucanje srca i širenje zjenica kad smo uzbuđeni.
U pravoj količini, objašnjavaju istraživači, noradrenalin stvara nove veze između moždanih stanica, a studija se usredotočila na to kako su se promijenile razine ovog neurotransmitera u području mozga koje se naziva locus coeruleus.
Ovo je mjesto proizvodnje noradrenalina i područje za koje je poznato da je uključeno i u pažnju i u disanje.
Proučavanje disanja, pažnje i mozga
Melnychuk objašnjava funkciju noradrenalina, govoreći: "Noradrenalin je univerzalni akcijski sustav u mozgu."
"Kad smo pod stresom, proizvodimo previše noradrenalina i ne možemo se usredotočiti", kaže. “Kad se osjećamo tromo, proizvodimo premalo i opet se ne možemo usredotočiti. Postoji slatko mjesto noradrenalina u kojem su naše emocije, razmišljanje i pamćenje mnogo jasniji. "
Kako bi ispitali učinak disanja na pažnju, lokus mozga mozga i noradrenalin, istraživači su koristili tehnike neuroimaginga i mjerili širenje zjenica sudionika dok su izvodili kognitivne zadatke koji su zahtijevali veliku usredotočenost.
Istraživači su pratili i izračunavali disanje, vrijeme reakcije i aktivnost sudionika u području mozga locus coeruleus.
Melnychuk i njegov tim otkrili su da sudionici studije koji su se bolje usredotočili na ove zadatke imaju bolju povezanost između obrazaca disanja i pažnje. Uz to, aktivnost u locus coeruleus povećavala se kako su sudionici disali, a smanjivala se dok su disali.
„Pojednostavljeno“, objašnjava Melnychuk, „to znači da na našu pažnju utječe naš dah i da raste i opada s ciklusom disanja. Moguće je da fokusiranjem i regulacijom disanja možete optimizirati razinu pozornosti, a isto tako fokusiranjem na razinu pažnje vaše disanje postaje sinkroniziranije. "
Nalazi mogu objasniti blagodati meditacije
Istraživači objašnjavaju da njihova otkrića pomažu objasniti zašto meditatori koji se bave praksama usmjerenim na disanje izvješćuju o povećanom fokusu i imaju zdraviji mozak.
Viši istražitelj Ian Robertson, suvoditelj Globalnog instituta za zdravlje mozga u Trinityju, kaže: "Yogi i budistički praktičari već dugo smatraju dah posebno pogodnim objektom za meditaciju."
"Vjeruje se da se promatranjem daha i njegovim preciznim reguliranjem - praksa poznata kao pranajama - ostvaruju promjene u uzbuđenju, pažnji i emocionalnoj kontroli koje mogu biti od velike koristi za meditanata."
"Naše istraživanje otkriva da postoje dokazi koji podupiru stajalište da postoji snažna veza između praksi usmjerenih na dah i postojanosti uma", nastavlja on.
Nalazi mogu biti korisni za liječenje osoba s poremećajem pažnje, ali i za zdrave starije osobe koje svoj um žele održavati okretnim i do duboke starosti.
"Mozak obično gubi na masi starenjem, ali manje u mozgu dugotrajnih meditanata", dodaje Robertson. "Više" mladenačkih "mozgova smanjuje rizik od demencije, a tehnike meditacije svjesnosti zapravo jačaju moždane mreže."
"Naše istraživanje nudi jedan mogući razlog za to - pomoću daha kontroliramo jedan od prirodnih kemijskih glasnika mozga, noradrenalin, koji u pravoj" dozi "pomaže mozgu da razvije nove veze između stanica."
Ian Robertson
