Globalni unos alkohola povećan je za 70%, upozorava studija
Velika nova studija objavljena u Lancet otkrio da su se širom svijeta brzine individualne konzumacije alkohola porasle. To su, upozoravaju autori, opasan obrazac kojem se kreatori politike moraju pozabaviti.
Novo istraživanje koje je proveo tim istražitelja iz Centra za ovisnost i mentalno zdravlje iz Toronta u Kanadi i Technische Universität Dresden u Njemačkoj, otkrilo je da ljudi konzumiraju više alkohola na globalnoj razini u usporedbi s prije gotovo 30 godina .
Ne samo to, već će se trenutni trend rasta nastaviti tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prema procjenama autora studije.
"Naša studija pruža sveobuhvatan pregled promjena krajolika u globalnoj izloženosti alkoholu", objašnjava prvi autor Jakob Manthey.
Istraživanje - čiji se nalazi pojavljuju u Lancet - analizira trendove u unosu alkohola u 189 zemalja od 1990. do 2017. i procjenjuje stope do 2030.
Manthey i tim analizirali su razine konzumacije alkohola po stanovniku (po pojedincu), kao i implikacije te konzumacije, radeći s podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i studije Global Burden of Disease.
Štoviše, istraživači su pokušali otkriti koliko ljudi nikada nije pilo alkohol, a koliko ih se kvalificiralo kao „pijance“, što se definira unosom 60 grama čistog alkohola ili više tijekom jednog sjedenja.
Za ovu stranu svoje analize koristili su podatke za isto razdoblje, 1990. - 2017., prikupljene anketama u 149 zemalja, za one koji ne piju i u 118 zemalja, za one koji piju pijanke.
Konačno, tim je proučio procjene bruto domaćeg proizvoda u svih 189 zemalja, kao i druge relevantne informacije, kako bi pokušao procijeniti kako se obrasci pijenja alkohola mogu razvijati do 2030. godine.
Nagli porast konzumacije alkohola
Otkrića istraživača otkrivaju neke zabrinjavajuće - ujedno i iznenađujuće - trendove. Otkrili su da, iako se obrasci konzumacije alkohola nisu puno promijenili u zemljama s visokim dohotkom, regije s niskim i srednjim dohotkom bilježe zapanjujući porast.
Na globalnoj razini, tim je otkrio da se ukupan volumen konzumiranog alkohola godišnje povećao za čak 70% između 1990. i 2017. godine, s 20.999 milijuna litara godišnje na 35.676 milijuna litara godišnje.
“Prije 1990. godine najviše se alkohola konzumiralo u zemljama s visokim dohotkom, s najvišom razinom upotrebe zabilježenom u Europi. Međutim, ovaj se obrazac bitno promijenio, velikim smanjenjem u istočnoj Europi i golemim porastima u nekoliko zemalja sa srednjim dohotkom, poput Kine, Indije i Vijetnama “, objašnjava Manthey.
Štoviše, dodaje, "predviđa se da će se ovaj trend nastaviti do 2030. godine, kada se više ne predviđa da će Europa imati najvišu razinu alkohola."
U Europi se konzumacija alkohola - među odraslima, po stanovniku, godišnje - smanjila za 12%, s 11,2 litara na 9,8 litara između 2010. i 2017. Ista je brojka porasla za 34% u zemljama jugoistočne Azije, s 3,5 litara na 4,7 litara.
U istom vremenskom razdoblju potrošnja alkohola zabilježila je mali porast, s 9,3 litara na 9,8 litara, u Sjedinjenim Državama, i sa 7,1 litara na 7,4 litara u Kini, iako je u Velikoj Britaniji opala, s 12,3 litara na 11,4 litara.
Istraživači također primjećuju da se čini da se u većini zemalja koje su proučavali količina konzumiranog alkohola povećava brzinom od broja osoba koje piju, što sugerira da će prosječni unos alkohola po pojedincu rasti.
Konkretnije, potrošnja alkohola po stanovniku vjerojatno će se povećati s 5,9 litara čistog alkohola godišnje 1990. na 7,6 litara 2030. godine.
Do tog trenutka, dodaju istražitelji, otprilike polovica svih odraslih osoba širom svijeta konzumirat će alkohol, a 23% odraslih barem će se jednom mjesečno baviti pijanstvom.
A budući da je alkohol poznati čimbenik rizika za brojne zdravstvene probleme, globalni teret bolesti će se, najvjerojatnije, također povećati.
Gospodarski rast može objasniti globalne trendove
"Upotreba alkohola rasprostranjena je globalno, ali s jasnim regionalnim razlikama koje se uglavnom mogu pripisati religiji, provedbi alkoholnih politika i gospodarskom rastu", kaže Manthey.
“Čini se da ekonomski rast objašnjava globalni porast upotrebe alkohola u posljednjih nekoliko desetljeća. Na primjer, gospodarske tranzicije i povećano bogatstvo nekoliko zemalja - posebno tranzicije Kine i Indije - popraćene su povećanom upotrebom alkohola. "
Jakob Manthey
Štoviše, prvi autor primjećuje: "Rastuće tržište alkohola u zemljama sa srednjim dohotkom više nego nadmašuje opadanje upotrebe u zemljama s visokim dohotkom, što rezultira globalnim porastom."
Istraživači su također posebno zabrinuti zbog činjenice da veliki kreatori politike vjerojatno neće uspjeti postići svoje ciljeve smanjenja opasne stope konzumacije alkohola na globalnoj razini.
"Na temelju naših podataka, cilj Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje štetne upotrebe alkohola za 10% do 2025. neće biti postignut globalno", upozorava Manthey.
“Umjesto toga,” nastavlja, “uporaba alkohola ostat će jedan od vodećih čimbenika rizika za teret bolesti u dogledno vrijeme, a njegov će se utjecaj vjerojatno povećati u odnosu na ostale čimbenike rizika. Provedba učinkovite alkoholne politike zajamčena je, posebno u zemljama koje se brzo razvijaju i rastu stope konzumiranja alkohola. "
Uzimajući u obzir trenutne trendove, istraživački tim tvrdi da bi zemlje i kreatori politike trebali poboljšati svoje igre kada je u pitanju prevencija, pozivajući na strategije poput povećanog oporezivanja alkoholnih pića i smanjenja dostupnosti alkohola što je više moguće.
