Demencija: Nove smjernice za prevenciju SZO procjenjuju 12 čimbenika rizika
Milijuni ljudi širom svijeta imaju oblik demencije, ali znanstvenici još uvijek nisu sigurni što točno uzrokuje ovo stanje. Unatoč tome, novoobjavljene smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju procjenjuju 12 čimbenika rizika i nude savjete o tome kako ih riješiti.
Čak 50 milijuna ljudi širom svijeta ima demenciju, krovni izraz za niz neurodegenerativnih stanja koja uzrokuju gubitak pamćenja. Ova stanja mogu postati dovoljno teška da naruše sposobnost osobe da nastavi svoje svakodnevne svakodnevne aktivnosti.
Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja pogađa 5,8 milijuna ljudi samo u Sjedinjenim Državama, prema Alzheimerovoj udruzi.
Iako demencija mijenja život tolikog broja ljudi i njihovih obitelji širom svijeta, znanstvenici još uvijek nisu otkrili što točno uzrokuje uvjete koji spadaju u ovu kategoriju.
Međutim, velik broj ljudi koji žive s oblikom demencije učinio je istraživanje demencije svjetskim prioritetom. Kao rezultat toga, sada imamo dobru ideju koji čimbenici rizika mogu pridonijeti njegovom razvoju.
Neki od ovih čimbenika povezani su sa životnim stilom i kao takvi se mogu mijenjati. Stoga, s odgovarajućim informacijama, ljudi će možda moći naučiti kako prilagoditi svoj način života kako bi postali zdraviji i smanjili rizik od razvoja različitih zdravstvenih stanja, uključujući demenciju.
Ranije ovog tjedna Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je novi set smjernica - koje se mogu preuzeti s njihove web stranice - kojima se nastoji savjetovati vlade, kreatore politike i pružatelje zdravstvenih usluga o tome kako se najbolje pozabaviti prevencijom demencije.
Smjernice procjenjuju snagu dokaza
Ove smjernice preispituju postojeće dokaze o najznačajnijim čimbenicima rizika za demenciju povezane s životnim stilom i uzimaju svaki od tih čimbenika u obzir pri izdavanju preporuka za prevenciju.
Autori su preporuke usmjerili na pružatelje zdravstvenih usluga širom svijeta, ali nadaju se da će smjernice pružiti pouzdan izvor informacija i vladinim organizacijama, pomažući im u izradi boljih politika prevencije i skrbi.
"Očekuje se da će se u sljedećih 30 godina broj osoba s demencijom utrostručiti", upozorava generalni direktor SZO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
“Moramo učiniti sve da smanjimo rizik od demencije. Znanstveni dokazi prikupljeni za ove smjernice potvrđuju ono za što sumnjamo već neko vrijeme, da je ono što je dobro za naše srce, dobro i za naš mozak ”, dodaje dr. Ghebreyesus.
U svojim novim smjernicama WHO procjenjuje 12 mogućih čimbenika rizika za demenciju i nudi savjete o tome kako se pozabaviti svakim od njih.
Ti su mogući čimbenici: niska razina tjelesne aktivnosti, pušenje, loša prehrana, zlouporaba alkohola, nedovoljna ili oštećena kognitivna rezerva (sposobnost mozga da nadoknađuje živčane probleme), nedostatak društvene aktivnosti, nezdravo debljanje, hipertenzija, dijabetes, dislipidemija (nezdrava razina kolesterola), depresija i gubitak sluha.
Iako je WHO upotrijebio smjernice prvenstveno za davanje preporuka o tome kako se pozabaviti svakim od ovih potencijalnih čimbenika, oni su također razmotrili postoji li dovoljno snažnih dokaza da rješavanje ovih čimbenika rizika može pomoći u sprečavanju demencije.
Pritom su otkrili da postoje umjereni dokazi koji podupiru ideju da fizička aktivnost i držanje mediteranske prehrane može igrati zaštitnu ulogu protiv kognitivnog propadanja. Isto vrijedi i za smanjivanje konzumacije alkohola.
Trenutno nema dovoljno dokaza da bavljenje više društvenim aktivnostima, uzimanje antidepresiva ili nošenje slušnih pomagala može smanjiti rizik od demencije. Međutim, WHO naglašava da su socijalna uključenost, adekvatno liječenje depresije i upravljanje gubitkom sluha, ipak, važni.
"Postojanje potencijalno modificiranih čimbenika rizika znači da je prevencija demencije moguća putem javnozdravstvenog pristupa, uključujući provedbu ključnih intervencija koje odgađaju ili usporavaju kognitivni pad ili demenciju", navodi se u službenom dokumentu SZO, objašnjavajući da akcijski plan organizacije za poboljšanje globalnih zdravstvenih ishoda navodi upravljanje demencijom kao glavni prioritet:
"Cilj akcijskog plana je poboljšati život osoba s demencijom, njihovih njegovatelja i obitelji, istovremeno smanjujući utjecaj demencije na njih, kao i na zajednice i države."
