Otpornost na antibiotike može se proširiti u nedostatku lijekova
Ograničenje upotrebe antibiotika možda neće biti dovoljno za suzbijanje širenja otpornih bakterija, sugerira novo istraživanje na miševima. Napori će se također morati usmjeriti na sprječavanje infekcija superbakterijama.
To su zaključci do kojih su došli znanstvenici iz švicarske ETH Zurich nakon identificiranja ranije nepoznatog mehanizma širenja rezistencije na antibiotike u bakterijama koje naseljavaju crijeva.
Nedavno Priroda Rad opisuje kako je, koristeći miševe, tim otkrio mehanizam u perzistentnim - postojanim bakterijama koje mogu preživjeti liječenje antibioticima prelazeći u stanje mirovanja.
"Ako želite kontrolirati širenje gena otpornosti", kaže suvremeni autor studije Médéric Diard, "morate početi od samih rezistentnih mikroorganizama i spriječiti njihovo širenje, recimo, učinkovitijim higijenskim mjerama ili cijepljenjem."
Donedavno Diard je radio u ETH u Zürichu. Sada je profesor na Sveučilištu u Baselu, također u Švicarskoj.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), otpornost na antibiotike zabrinutost je za javno zdravlje u svakoj zemlji.
U Sjedinjenim Državama, najmanje 2 milijuna ljudi svake godine razvije infekcije otporne na antibiotike i najmanje 23 000 od njih umre, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Stjecanje gena otpora
Bakterije mogu postati rezistentne na antibiotike stjecanjem gena za rezistenciju.
Te gene mogu dobiti horizontalnim prijenosom gena od drugih bakterija, a također spontanom mutacijom.
Geni rezistencije osnažuju bakterije raznim sredstvima za uništavanje antibiotika.
Te metode uključuju izbacivanje antibiotika iz stanice, sprječavanje prolaska lijeka kroz staničnu stijenku i njegovo deaktiviranje enzimima.
Korištenje antibiotika uklanja bakterije koje podležu njihovim učincima, ostavljajući one koji nose gene za rezistenciju.
Stoga veća upotreba antibiotika potiče širenje otpornih bakterija i povećava broj infekcija koje je teško liječiti. Ovo se objašnjenje podudara s idejama Charlesa Darwina o preživljavanju najsposobnijih.
Takvo obrazloženje može objasniti zašto mnoge zdravstvene vlasti pozivaju na ograničenje upotrebe antibiotika.
Drugi mehanizam širenja otpora
Međutim, nalazi nove studije sugeriraju da ograničavanje upotrebe antibiotika možda neće biti dovoljno za borbu protiv rezistencije, jer se, zahvaljujući postojanosti, može širiti bez upotrebe antibiotika.
Perzisti su bakterije koje mogu zaustaviti svoj metabolizam do te mjere da su jedva još uvijek živi.
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da postojanosti postoje i da antibiotici ne mogu ubiti te bakterije kada su u stanju mirovanja.
Salmonela je bakterija koja može postati trajna kada napadne tjelesna tkiva iz crijeva.
Ova bakterija može mirovati i detektirati bijeg mnogo mjeseci. Kad uvjeti postanu povoljni, klica se može probuditi i pokrenuti infekciju.
Međutim, čak i ako mikrob ne uzrokuje rasplamsavanje infekcije, prema novim otkrićima i dalje može predstavljati prijetnju.
To su utvrdili prof. Diard i njegovi kolege Salmonela ima sposobnost ne samo da ustraje već i da nosi gene za rezistenciju u obliku malih dijelova DNA nazvanih plazmidi.
U eksperimentima na miševima, tim je pokazao da kada plazmid nosi Salmonela perzisti izranjaju iz mirovanja, lako mogu podijeliti svoje gene otpora.
Otpor se širi u odsustvu antibiotika
Salmonela postojani su sposobni prenijeti svoje gene otpornosti ne samo na pripadnike vlastite vrste već i na one drugih vrsta bakterija. Ove druge vrste uključuju Escherichia coli u crijevnoj flori.
Geni otpornosti prelaze na bakterije koje su prihvatljive za horizontalni prijenos gena.
"Korištavanjem njihove perzistentne bakterije domaćina, rezistentni plazmidi mogu dulje preživjeti u jednom domaćinu prije nego što se prebace u druge bakterije", objašnjava suautorski autor Wolf-Dietrich Hardt, profesor na ETH Zurich.
Istraživači ističu da prijenos gena rezistencije ne ovisi o prisutnosti antibiotika.
Tim planira istražiti primjenjuju li se nalazi i na svinje i druge domaće životinje koje se često razvijaju Salmonela infekcije.
Plan uključuje otkrivanje može li davanje probiotika ili cijepljenja zaustaviti širenje rezistencije na antibiotike kod ovih životinja.
"Ograničenje upotrebe antibiotika važno je i [...] doista ispravno, ali samo ova mjera nije dovoljna da spriječi širenje rezistencije."
Prof. Médéric Diard
