30 minuta glazbe dnevno može smanjiti probleme nakon srčanog udara
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje 30 minuta glazbe dnevno značajno smanjuje rizik od daljnjih zdravstvenih problema srca nakon srčanog udara.
Studija je pokazala da slušanje 30 minuta glazbe dnevno može značajno smanjiti rizik od daljnjih srčanih problema za ljude koji su doživjeli srčani udar.
Istraživanje bi trebalo biti predstavljeno na 69. godišnjem znanstvenom zasjedanju i izložbi American College of Cardiology, koji bi trebao započeti 28. ožujka 2020.
Prema vodećem autoru studije, prof. Predragu Mitroviću, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, "Bilo je vrlo malo studija koje analiziraju učinke glazbe na srčana stanja."
„Na temelju naših otkrića, vjerujemo da glazbena terapija može pomoći svim pacijentima nakon srčanog udara, ne samo pacijentima s ranom postinfarktnom anginom. Također je vrlo jednostavno i jeftino za provedbu. "
- prof. Predrag Mitrović
Srčani udari
Svakih 40 sekundi netko u Sjedinjenim Državama ima srčani udar - što iznosi oko 805 000 srčanih udara godišnje, izvještavaju Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Srčani napadi mogu biti smrtonosni, pogotovo ako se dogode izvan bolnice, ali mnogi ljudi ozdrave. Značajan broj tih ljudi osjeća anksioznost i bolove u prsima u prva 2 dana nakon srčanog događaja.
CDC također ističe da osoba koja je imala srčani udar može imati veći rizik od budućeg srčanog udara ili kardiovaskularnih bolesti.
Liječenje srčanog udara ovisi o vrsti napada i faktorima specifičnim za svaku osobu. Prema Američkom udruženju za srce (AHA), to može uključivati različite postupke i lijekove na recept.
Sedmogodišnja studija
Novo istraživanje obuhvatilo je 350 ljudi koji su doživjeli srčani udar i imali postinfarktnu anginu - bol u prsima koja slijedi nakon srčanog udara.
Polovica tih ljudi primala je samo uobičajeni tretman, dok je druga polovica primala ovaj i 30 minuta glazbene terapije dnevno.
Glazbena terapija bila je prilagođena svakom pojedincu. Prvo su istraživači puštali isječke različitih vrsta glazbe u trajanju od 30 sekundi svakoj osobi i utvrđivali koliko je svaka vrsta smirujuća mjerenjem širenja zjenica te osobe.
Nakon što su odlučili koja je vrsta opuštajuća, istraživači su sa svakim sudionikom odabrali najmirniji tempo i tonalitet.
Tada je tim zatražio od ljudi iz glazbene terapijske grupe da glazbu slušaju 30 minuta dnevno, u bilo koje vrijeme kad je to prikladno, po mogućnosti zatvorenih očiju u mirnom okruženju.
To se nastavilo 7 godina, a sudionici glazbene terapije redovito su popunjavali dnevnik svojih iskustava.
Svi su sudionici pratili procjene svaka 3 mjeseca tijekom prve godine, zatim jednom godišnje tijekom preostalih 6 godina.
Manje boli, anksioznosti, srčanog rizika
Nakon sedam godina, istraživači su otkrili da su ljudi koji su imali glazbenu terapiju, kao i tradicionalne tretmane, znatno manje vjerojatno da će iskusiti tjeskobu, osjećaj boli i bolnu bol od onih koji su primali samo tradicionalne tretmane.
U prosjeku je grupa za glazbenu terapiju imala trećinu manje anksioznosti i četvrtinu manje boli zbog angine od redovite skupine koja se liječila, na temelju rezultata.
Štoviše, istraživači su otkrili da je kod ljudi koji su primali glazbenu terapiju znatno manja vjerojatnost da će imati različita srčana oboljenja. Ova je skupina imala 18% manje zatajenja srca, 23% manje srčanih udara, 20% manje potrebe za operacijom premosnice koronarne arterije i 16% nižu učestalost srčane smrti.
Profesor Mitrović nagađao je da glazbena terapija može postići ove učinke smanjenjem borbe ili odziva osobe, što stvara dodatni pritisak na srce.
"Nemirna anksioznost može proizvesti povećanje aktivnosti simpatičkog živčanog sustava, što dovodi do povećanja srčanog opterećenja."
- prof. Predrag Mitrović
Nadalje, prof. Mitrović želi detaljnije sagledati rezultate, istražiti specifične učinke terapije na sudionike različitih dobnih skupina i na one s dodatnim zdravstvenim problemima.
